REGIONALNA KONFERENCIJA: USPOSTAVLJANJE I JAČANJE SIGURNOG ŠKOLSKOG OKRUŽENJA U ODNOSU NA RIZIKE OD NESREĆA I KATASTROFA

REGIONALNA KONFERENCIJA: USPOSTAVLJANJE I JAČANJE SIGURNOG ŠKOLSKOG OKRUŽENJA U ODNOSU NA RIZIKE OD NESREĆA I KATASTROFA

Konferencija je posvećena uspostavljanju i jačanju sigurnog školskog okruženja u odnosu na rizike od prirodnih ili drugih nesreća, a organizirana je u sklopu projekta „Škole skrojene za sigurno djetinjstvo“ koji implementira World Vision Bosne i Hercegovine a finansiraju Aktion Deutschland Hilft i World Vision Njemačke.

Učesnici konferencije su bili: sigurne-skole-za-sigurno-djetinjstvo_lista-ucesnika

Dnevni red Konferencije: sigurne-skole-za-sigurno-djetinjstvo_agenda-loc

Konferencija je održana 30. avgusta u Sarajevo a proizašla je iz dugogodišnje uspješne saradnje Ministarstva sigurnosti Bosne i Hercegovine i međunarodne organizacije World Vision, koji su na osnovu potpisanog Memoranduma o međusobnoj saradnji u oblasti zaštite i spašavanja realizirali značajan broj aktivnosti.  Aktivnosti se odnose na izradu planova i procjena za djelovanje u slučaju prirodnih ili drugih nesreća u lokalnim zajednicama i osnovnim školama u Bosni i Hercegovini, organizaciju i izvođenje vježbi evakuacije i gašenja požara, izradu edukacijskih materijala i podršku školama u nabavci određene opreme i rješavanju sigurnosnih problema (nabavka sredstava za protiv-požarnu zaštitu, obilježavanje evakuacijskih puteva, uređenje igrališta, fiskulturnih sala, popravku krovova i izradu analiza vezanih za sigurnost škola i dr).

Danas je prilika da i na ovaj način skrenemo pažnju javnosti u Bosni i Hercegovini da se uz pomoć naših partnera i prijatelja poduzimaju napori na smanjenju rizika od katastrofa u Bosni i Hercegovini i da se u tim aktivnostima posebna pažnja posvećuje zaštiti djece. Posebno je ovo važno ako imamo u vidu podatke iz istraživanja Organizacije World Vision, da samo 10% škola u Federaciji BiH i Brčko Distriktu ispunjavaju sigurnosne uvjete”, rekao je pomoćnik ministra sigurnosti, gospodin Samir Agić.

Bosna i Hercegovina je zemlja koja je podložna prirodnim ili drugim nesrećama, sa značajnim procentom ranjive populacije koja je izložena rizicima od prirodnih ili drugih nesreća.

Veliki broj djece su nakon poplava u Bosni i Hercegoivini  pokazivala znakove stresa i promjene u ponašanju koje smo primjetili razgovarajući s djecom i roditeljima poput noćnih mora, straha, regresivnog ponašanja, straha od odvajanja od roditelja i drugo.

Dobrom pripremom za postupanje prije, za vrijeme i poslije katastrofe negativni uticaji na djecu se mogu značajno umanjiti.

Stečeno iskustvo u pomaganju stanovništvu zahvaćenom poplavama treba nam poslužiti u izgradnji još efikasnije platforme za smanjenje rizika od katastrofa koja će osigurati efikasnu zaštitu za najranjivije kategorije stanovništva, posebno djecu.

Konvencija o pravima djeteta nalaže državama članicama da djeci osiguraju njihova prava bez obzira na okolnosti, uključujući i prirodne katastrofe kada su djeca najviše ugrožena. U takvim okolnostima se testira koliko je efikasan sistem za ostvarivanje prava djece prije i nakon katastrofe.

Sposobnost djece da se nose s prirodnim katastrofama će  ovisiti i o tome jesu li prije katastrofe ostvarivana prava djece na obrazovanje i informacije koje su presudne za spašavanje života i očuvanja zdravlja.

Kako postupiti i gdje se skloniti za vrijeme zemljotresa, koga nazvati izbije li požar te kako postupiti za vrijeme poplave  – ova znanja mogu biti presudna za sigurnost djece u nepredviđenim okolnostima.

Nažalost, pripreme za djelovanje u slučaju katastrofa često ne uključuju sudjelovanje najmlađih članova društva, što moramo promijeniti.

U tom pogledu, od krucijalne važnosti je raditi na poboljšanju inter-institucionalne koordinacije i saradnje uz  aktivno uključivanje lokalnih zajednica  sa visokim rizikom od katastrofa u procesima planiranja i implementacije mjera na terenu.

U narednom periodu potrebno je uložiti veće napore i resurse sa posebnim akcentom na:

– Smanjivanje rizika od katastrofa, uključujući i procjenu sistema obavještavanja ugroženog stanovništva i jačanje saradnje između službi za evakuaciju i stanovništva,

– U većoj mjeri uključiti djecu u pripremu i edukaciju o rizicima od prirodnih ili drugih nesreća te podržati djecu da budu dijelom rješenja, ne tereta i pažnju usmjeriti na potrebe djece prije i nakon katastrofa,

– Potrebno je učiniti više napora unutar sistema obrazovanja kako djeca pogođena prirodnim ili drugim nesrećama ne bi bila isključena iz redovnih obrazovnih aktivnosti.

– I uložiti više napora u prenošenje dječjih mišljenja i stavova o tome što bi trebalo učiniti u sklopu podrške pogođenim zajednicama.

Održane su prezentacije:

Cilj Bosne i Hercegovine je implementacija Sendai okvira za period 2015-2030. godina kroz strateški pristup integracije smanjenja rizika od katastrofa u sve relevantne sektore kako bismo stvorili sigurnije i prosperitetnije okruženje za sve građane Bosne i Hercegovine i postali članica Mehanizma civilne zaštite Evropske Unije. Ako u tome budemo istrajni rezultati će sigurno biti vidljivi.

Regionalna konferencija „Sigurne škole za sigurno djetinjstvo“

ZAKLJUČCI

 

  1. Razumijevanje rizika
  • Potrebno je obučiti službe civilne zaštite da razumiju rizik u kontekstu smanjenja rizika (Sendei okvir za smanjenje rizika od katastrofa) a ne samo postupanja tokom odgovora na katastrofu.
  • Škola mora imati znanje i kapacitet da prepozna rizike i ne govoriti samo osigurnosti škola već pristupiti smanjenju rizika kroz uticaj na elemente rizika (R = Opasnost x Izloženost x Ranjivost / Kapacitiet). Pored toga škola mora raditi na edukaciji učenika kako prepoznati rizike u okruženju i načine na koji se rizici mogu smanjiti.
  • Mora se uspostaviti i jačati koordinacija između općinskihslužbi civilne zaštite i menadžmenta škola. Službe CZ moraju biti servis školama i pomoći im u rzumijevanju i primjeni različitih mjera za smanjenje rizika. Dužnost Službi civilnih zaštita bi trebao biti pružanje podrške i pomoći školama u izradi planske dokumentacije (škole nemaju kapaciteta da to same iznesu).
  • Procjena ugroženosti i Plan zaštite i spašavanja (Plan djelovanja u slučaju katastrofa) škole mora adresirati načine obezbjeđenja kontinuiteta odgojno-obrazovnog/prosvjetnog procesa u slučaju katastrofa.

 

  1. Uloga lokalne zajednice u jačanju smanjenja rizika od katastrofa u školama
  • Obzirom da škola predstavlja integralni dio zajednice u kojoj se nalazi, kontinuirana saradnja sa svim subjektima u istoj je neophodna. Pre svega, saradnja sa lokalnom samoupravom, svim javnim službama (zdravstvo, spasilačke službe, javna komunalna preduzeća itd…).
  • Neophodno je jačati saradnju sa NVO sektorom, koji je aktivan u ovoj oblasti, npr.: crveni krst, međunarodne organizacije, gorska služba spasavanja… Svi oni treba da učestvuju u procesu edukacije (tokom faze prevencije) ali i u fazi odgovora/reagovanja, kada se neželjeni događaj desi.
  • Nastavni kadar, đaci i roditelji obavezno trebaju biti uključeni u ovaj proces, jer to je dio njihove svakodnevne bezbjednosti. Takođe, oni trebaju preduzeti inicijativu i zajedno sa lokalnom zajednicom, uzeti aktivno učešće u procesima smanjenja rizika od katastrofa kroz razne ekološke inicijative, akcije itd.
  • U većoj mjeri uključiti djecu u pripremu i edukaciju o rizicima od prirodnih katastrofa, te podržati i osigurati da djeca budu dijelom rješenja u općim naporima u planiranju mjera za smanjenje rizika od prirodnih katastrofa.  Djeca i mladi mogu dati značajan doprinos u izgradnji otpornosti na prirodne katastrofe, pa je važno uključiti njihova mišljenja i stavove.
  • Potrebno je osigurati uvjete koji će omogućiti kontinuirani rad s medijima u cilju kvalitetnog informiranja stanovništva o opasnostima, ali i kasnije, u fazi oporavka, u cilju informiranja o svim uslugama i vrstama pomoći koje su dostupne pogođenom stanovništvu.

 

  1. Primjena strukturalnih i nestrukturalnih mjera za uspostavljanje sigurnih škola
  • Ciljano aplicirati na sredstava iz EU fondova za povećanje javnih i privatnih ulaganja u prevenciju i smanjenje rizika od katastrofa kroz strukturalne i nestrukturalme mjere, uz obavezno učešće lokalne zajednice.
  • Formirati timove za pripremu projektnih prijedloga (aplikacija) u kojima će biti uključeni svi akteri iz oblasti zaštite i spašavanje, uključuući: obrazovanje, službe civilne zaštite, vladinog i nevladinog sektora, MUP, Centri za socijalni rad, itd.). Ovo bi značilo uvođenje integrisanog pristupa u namicanju sredstava za smanjenje rizika od katastrofa.
  • Škole obavezati na izradu i ažuriranje planske dokumentacije (procjena rizika i plan zaštite i spašavanja/Plan odgovora na katastrofu) uz obaveznu kontrolu primjene od strane nadležnih institucija.

 

  1. Jačanje spremnosti na katastrofe za djelotvoran odgovor te Ponovo izgradi bolje (BBB) tijekom oporavka i obnove
  • Razvojni planovi obnova moraju biti temeljeni na procjenama rizika, kako bi ponovnom boljom izgradnjom smanjili postojeće i spriječili nove rizike
  • Temeljem novih spoznaja, ažurirati postojeće scenarije neželjenih događaja, kako bi se u budućnosti poboljšalo postupanje u slučaju sličnog ili istog scenarija.
  • Osiguravanje kontinuiteta odgojno-obrazovnog procesa u slučaju katastrofa.

 

  1. Uloga i mjesto škole u sistemu ranog upozoravanja
  • Škola mora biti dio sistema kako bi bila direktno povezana sa relevantnim službama iz oblasti smanjenja rizika od katastrofa.
  • Neophodno je raditi na razumijevanju rizika i na osnovu toga praviti planove postupanja i provoditi edukacije i vježbe evakuacije u školama.
  • Informacija o opasnotima (hazardima) prema školi mora biti:
  • PRECIZNA
  • BLAGOVREMENA
  • JASNA
  1. Regionalna saradnja
  • Kreiranje Regionalne platforme za razmjenu iskustava, dobrih praksi, eskeprtize i planiranje zajedničkih prekograničnih projekata – Razmjena eksperata, alata, repliciranje modela dobre prakse.
  • Godišnji Plan regionalnih aktivnosti i prioriteta, praćen redovnom Godišnjom konferencijom za praćenje progresa i zajedničko planiranje projekata inicijativa.
  • Jačanje uloge i podrške DPPI-a, korištenje kapaciteta za povedbu aktivosti, jačanje kapaciteta škola, treninge nastavnika itd.,
  • Jačanje javno- privatnog partnerstva i partnerstva vladinog i nevlading sektora
  • Razmjena (organiziranje) studijske posjete djece, mladih i nastavnika u cilju učenja i prenosa dobrih praksi, ali i poticanja inovativnog razmišljanja i novih ideja za budućnost.

Share on: