Radionica o planiranju baziranom na prepoznavanju rizika

UNICEF BiH učestvuje u pilotiranju nove metodologije koja će na globalnom nivou pomoći boljoj zaštiti djece u slučajevima prirodnih i drugih nepogoda

Radionica o planiranju baziranom na prepoznavanju rizika

S obzirom na kontinuirano prepoznavanje rizika od prirodnih hazarda i drugih katastrofa po djecu u BiH i njihove ranjivosti, središnji ured UNICEF-a u New Yorku odabrao je UNICEF BiH za pilotiranje nove metodologije Planiranja baziranog na prepoznavanju rizika (Risk Informed Programming) s ciljem boljeg integriranja  smanjenja rizika od prirodnih i drugih katastrofa, adaptacije na klimatske promjene, izgradnju mira, socijalne zaštite i spremnosti na vanredna stanja, u svoje redovne aktivnosti. U Sarajevu je u sklopu toga održana dvodnevna radionica na kojoj su uz facilitatore iz ureda UNICEF-a u New Yorku i Genevi učestvovali članovi osoblja i suradnici UNICEF-a BiH te predstavnici UN i drugih partnerskih organizacija u BiH koje se u svojim aktivnostima bave smanjenjem rizika. Kroz zajednički rad učesnice i učesnici došli su do boljeg shvatanja metodologije, te u praktičnom dijelu imali priliku kroz konkretne primjere po prvi put primijeniti samu metodologiju.

“Bilo je pomalo riskantno preuzeti odgovornost za pilotiranje unapređenja metodologije o riziku. Zanimljivo je bilo vidjeti dijalog i čuti konverzacije koje su učesnici imali tokom dva dana radionice u nekoliko radnih grupa. Čuli smo različita mišljenja i drugačije perspektive te vidjeti konačni rezultat do kojeg smo nakon dva dana došli”, kazala je nakon radionice predstavnica UNICEF-a BiH Geeta Narayan, osvrnuvši se i na samu metodologiju:

“Ono o čemu smo ova dva dana govorili i na čemu smo radili bilo je i kako što bolje uraditi sve tokom planiranja i programiranja i podesiti sve prije bilo kakve krize ili prirodne katastrofe kako bismo imali što bolji odgovor. Posebno je bitno što svi učesnici radionice iz različitih sektorana na koncu znaju šta svaki od njih može učiniti da u svoj svakodnevni rad uključi pristup planiranju baziran na prepoznavanju rizika za djecu”, kazala je Geeta Narayan.

Fokus radionice bio je na razumijevanju metodologije, validaciji šoka i stresa te ranjivosti i kapaciteta, identifikaciji samog rizika, adaptaciji programa po sektorima ali i međusektoralnoj saradnji. U radionicije aktivno učestvovala i zamjenica predstavnice UNICEF-a za BiH Anna Riatti koja je zadovoljna činjenicom da upravo ured UNICEF-a u BiH ima priliku svojim i iskustvima drugih aktera pomoći izradi nove metodologije.

“U momentima kada se desi neka od potencijalnih katastrofa, djeca se  nerijetko suočavaju sa uskraćivanjima određenih prava kao što su pravo na edukaciju,  na adekvatnu medicinsku skrb, na socijalnu zaštitu i zaštitu od nasilja… Stoga pokušavamo sagledati naše trenutne programe, i vidjeti gdje možemo integrirati intervencije koje mogu prevenirati negativne uticaje na djecu, i koje također mogu ojačati kapacitet sistema i relevantnih ustanova u podršci djeci, i reducirati ranjivost djece”, kaže Anna Riatti.

“Učestvujemo u pilotiranju novih globalnih smjernica, ono što smatram posebno bitnim jeste analiza rizika. Generalno, ovo je jedan veliki korak naprijed u smislu približavanja onoga šta mi radimo tradicionalno kao humanitarci, okolnosti i razvoja, a sve kroz jedan fleksibilan razvojni koncept koji UNICEF promovira”, dodala je Anna Riatti.

Antony Spalton, UNICEF-ov specijalist za smanjenje rizika od nepogoda i otpornost iz centralnog ureda u New Yorku kaže kako je radionica ispunila očekivanja te donijela rezultate koji će pomoći u daljem radu na unapređenju nove metodologije Planiranja baziranog na prepoznavanju rizika.

“Djeca žive u kompleksnom svijetu, bila to Europa, SAD ili bilo koji drugi dio svijeta i suočavaju se sa različitim nepogodama kao što su zemljotresi, poplave i slične katastrofe. Ono što smo željeli postići ovom radionicom bila je prilika da radimo sa osobljem UNICEF-a i parnerskih organizacija sa različitim iskustvima kako bi svi učesnici što bolje razumjeli šta je iza rizika i nepogoda s kojima se djeca susreću i šta je to šta mi radimo u praksi i kako taj rad unaprijediti”, kazao je Antony Spalton dodajući da se nakon radionica nastavlja s daljnjim radom:

“Uz podršku UNICEF-a SAD-a nastavljamo s pilotiranjem novih smjernica, nakon BiH idemo u Malawi, u Africu, a potom i u Indiju nakon čega će konačne smjernice moći biti u upotrebi u svim UNICEF uredima”.

Specijalist za programe izgradnje mira iz centralnog ureda u New Yorku ijedan od facilitatora na radionici Sharif Baaser kaže da je zadovoljan rezultatima dvodnevnog rada.

“Očekivanja koja sam imao od radionice u potpunosti su ispunjena, u stvari i više nego sam očekivao. Učesnici su bili angažirani i u potpunosti uključeni u rad oba dana radionice i impresioniran sam njihovim doprinosom i radom koji su uložili posebno tokom rada u manjim grupama. Radujem se što će ishodi ove radionice doprinijeti prilagođavanju i viziji kako UNICEF programa, tako i programa drugih organizacija civilnog društva kao i drugih UN agencija. Pitanja poput poplava, prirodnih hazarda i nedostatka društvene kohezije su veoma bitna i trebaju biti integrirana u planiranje i sačinjavanje programa”, kaže Sharif Baaser.

Planiranje bazirano na prepoznavanju rizika (Risk Informed Programming) je planiranje koje reducira rizik, uključujući i potencijalne uticaje, šoka i stresa na dječije blagostanje, i na njihove zajednice i sisteme, doprinoseći povećanju otpornosti. Ciljevi ovakvog sačinjavanja programa su povećanje otpornosti na šoki stres identificiranjem ključnih uzroka rizika, uključujući ranjivosti, manjak kapaciteta i izloženost. Bazirano je na snažnojanalizi rizika od više vrsta šoka i stresa s kojima se susrećudjeca, zajednice i sistemi. S informacijama iz analiza rizika UNICEF uredi razmatraju, prilagođavaju i razvijaju programe s vladama i drugim partnerima. Planiranje bazirano na prepoznavanju rizika (Risk Informed Programming) promovira strategije koje preveniraju i reduciraju rizik kao i da povećaju spremnost na vanredne situacije koje se mogu dogoditi. Smanjenje rizika od nepogoda, adaptacija na klimatske promjene, izgradnja mira, socijalna zaštita i spremnostna vanredne situacije dio su planiranja baziranog na prepoznavanju rizika i time doprinosi povećanjuotpornosti.

Share on: